1. sat |
8:00-8:45 |
13:30-14:15 |
2. sat |
8:50-9:35 |
14:20-15:05 |
3. sat |
9:45-10:30 |
15:15-16:00 |
4. sat |
10:40-11:25 |
16:05-16:50 |
5. sat |
11:30-12:15 |
16:55-17:40 |
6. sat |
12:20-13:05 |
17:45-18:30 |
Nastava u višim razredima (V. - VIII.) odvija se u specijaliziranim učionicama, tako gotovo svaki predmet ima svoju učionicu.
Razredi u 2023./2024.
peti razredi | šesti razredi | sedmi razredi | osmi razredi |
5.a Zdenka Baković |
6.a Nada Stojanović |
7.a Ana Rabbi |
8.a Ivan Getto |
5.b Luka Vrbanić |
6.b Ivana Kostadinović |
7.b Ines Banek |
8.b Svetlana Grujić |
5.c Petar Jukić |
6.c Sonja Jakobfi |
8.c Josip Klaić |
|
8.d Tanja Babić |
Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača jedan je od najznačajnijih dana Ujedinjenih naroda (UN) za razvijanje i jačanje svijesti i djelovanje na globalnoj razini u svrhu zaštite i očuvanja ozonskog omotača. Obilježava se svake godine 16. rujna na dan kada je 1987. godine usvojen Montrealski protokol o tvarima koje onečišćuju i oštećuju ozonski omotač. Ozon u atmosferi se nalazi u troposferi i stratosferi. U svakom od tih dijelova atmosfere posve različito utječe na život na Zemlji.
U atmosferi ozon nastaje kemijskim procesima pod utjecajem Sunčevih zraka. U stratosferi taj proces započinje molekulom kisika koju razbijaju Sunčeve ultraljubičaste zrake, pri čemu nastaju dva atoma kisika. Svaki atom kisika spaja se s jednom molekulom kisika i time nastaje molekula ozona. Iako čini sveukupno samo 0,001 % zraka, njegova je uloga u Zemljinoj atmosferi ključna.
Ozon se nalazi u dvama slojevima Zemljine atmosfere. U troposferi se nalazi 10 % ozona, a najveći dio ozona (oko 90 %) nalazi se u stratosferi na 20 do 50 kilometara nadmorske visine i poznat je pod nazivom ozonski omotač. Taj plinoviti štit oko Zemlje pruža našemu planetu zaštitu od štetnoga dijela Sunčevih zraka i čuva sav život našega planeta.
Znanstvenici su još 70-ih godina otkrili da je sloj ozonskoga omotača sve tanji u području iznad Južnoga pola. Ta promjena u ozonskome omotaču označena je kao ozonska rupa i zaključeno je da na njezino povećanje utječe prisutnost nekih štetnih plinova u atmosferi (primjerice, freona CFC 11 i CFC 12). Tih je štetnih plinova nekad bilo u rashladnim uređajima, bocama spreja, aparatima za gašenje požara itd.
U našoj školi smo prigodno obilježili ovaj značajni dan uređenjem panoa ispred učionice Prirode, Biologije i Kemije.