preskoči na sadržaj

Osnovna škola "Dr. Franjo Tuđman" Beli Manastir

Login
Tražilica

Aktivacija mTokena

Upute za mToken portal

"Mravci - znalci"

 

Priručnik za pomoćnike u nastavi  za rad s djecom s teškoćama u razvoju

Priloženi dokumenti:
Ucimo zajedno.pdf

 

Kampanja za zaustavljanje seksualnog nasilja nad djecom

Raspored zvona 2023./24.

1. sat

8:00-8:45

13:30-14:15

2. sat

8:50-9:35

14:20-15:05

3. sat

 9:45-10:30

15:15-16:00

4. sat

10:40-11:25

16:05-16:50

5. sat

11:30-12:15

16:55-17:40

6. sat

12:20-13:05

17:45-18:30

 

Priloženi dokumenti:
19 dec.pdf

Naš YouTube kanal

 

Upisi u srednju školu

Upisi.hr

Baranja
U prostoru međurječja Dunava i Drave smjestila se Baranja, hrvatska regija bogate povijesti i bujne vegetacije močvara, šuma, polja i vinograda, stjecište kultura i civilizacijskih ostataka raznih naroda što se zrcale i u brojnim dvorcima, kurijama, ali i samim i svjedoče o opstojnosti Hrvata i drugih etničkih zajednica čineći zemljopisno, ali i kulturološki jedinstvenu regiju Republike Hrvatske.

Baranja je dio šire, povijesne županije Baranje. Najstarija naselja spominju se već u XII. stoljeću (Branjin Vrh); ostala su zasnovana tijekom XIII. i XIV. stoljeća. Do podjele županije Baranje došlo je Trijanonskim mirom 1920. godine. Manji, tada jugoslavenski, a sada hrvatski dio Baranje obuhvaća 1147 kvadratnih kilometara, dok mađarski dio obuhvaća 4541 kvadratni kilometar.


Baranja je pretežno nizinski kraj (najviši vrh Kamenjak ima 243 m, na Banskom brdu) s vrlo mladim reljefom. U sastavu i građi prevladavaju holocenski i pleistocenski sedimenti (les i lesolike naslage, pijesci i dr.). Ističu se ove morfološke cjeline: mlađe naplavne ravni, starija holocenska terasa Drave, mlađa i starija virmska terasa Drave, mlađa virmska terasa Dunava, lesne zaravni i Bansko brdo. Vrlo vlažne naplavne ravni (osobito u području Kopačkog rita) zauzimaju 63 % područja Baranje. Ocjedita područja (riječne terase i lesne zaravni) najpogodnija su za naseljavanje i poljodjelstvo (černozjomi i smeđe tlo). Problemi poplavnih područja Drave, Dunava i Karašice rješavaju se već gotovo stoljeće i pol. Do sada je u Baranji meliorirano oko 100.000 ha. Izgrađeno je oko 135 km nasipa i preko 1000 km kanala, a radi lakše plovidbe presječeni su i neki meandri Dunava i Drave. Najznačajniji vodeni tok je Dunav, koji je plovan čitave godine.

Baranja ima umjereno kontinentalnu klimu. Po prosječnoj godišnjoj količini oborina (642 mm) ubraja se među najsuše dijelove Hrvatske. Prosječna je godišnja temperatura 10,7 °C. Na području Baranje najčešće puše sjeverozapadni vjetar.

Od nekadašnjeg prirodnog vegetacijskog pokrova (hrastove šume i dr.) samo su u naplavnim ravnima mjestimično još sačuvani veći kompleksi hrasta lužnjaka, vrbe i johe. Osnovna vegetacija Kopačkog rita jest šaš, trstika i sl. Viši, ocjediti dijelovi terasa, zaravni i Banskog brda pretvoreni su u otvorene agrarne prostore. Manje površine pod šumom sekundarnog su podrijetla.

Ogromni turistički potencijal ovoga kraja zasigurno će svakom gostu ponuditi ugodan i nezaboravan boravak; vožnja kočijom ili jahanje, obilazak dvoraca, gastro ponuda seoskih gospodarstava, odmor i rekreacija uz Dunav i kupališta, brojni restorani i park prirode Kopački rit čine ponudu Baranje jedinstvenom u ponudi kontinentalnog turizma na ovim prostorima.


preskoči na navigaciju