Osnovna škola "Dr. Franjo Tuđman" Beli Manastir

Poklade su razdoblje između Nove godine i uskrsnoga posta u kojem se ljudi prerušavaju i maskiraju. Tada su dopuštene svakovrsne ludorije i neobična ponašanja.

Pokladna povorka sastavljena od učenika naše škole, nekoliko baranjskih škola i djece iz vrtića prodefilirala je ulicama Belig Manastira u utorak 24. veljače. Predstavljanje maski upriličeno je na belomanastirskom trgu, gdje su sudionicima poslužene krofne i čaj.

POGLEDAJTE FOTOGRAFIJE S KARNEVALA!!!

O Pokladnim običajima u Hrvatskoj

U većini hrvatskih krajeva pokladno ludovanje traje više dana, ponekad i tjedana, a završava obrednim spaljivanjem, vješanjem ili utapanjem pokladne lutke. Lutka simbolizira sve nedaće i zlo iz prethodne godine. S njezinim nestankom može se ući u novo razdoblje. Poklade su običaj u kojem se prepliću pretkršćanski i kršćanski elementi koji su se na različite načine mijenjali kroz stoljeća. Karnevalske povorke i fašnički ophodi sadržavaju pradavna vjerovanja i ritualne radnje koje su se činile da bi se zadovoljile mitske sile i osigurala ljetina, a istovremeno su i razdoblje zabava prije dugotrajnog kršćanskog posta i korizme. Poklade su i vrijeme kada ljudi smijehom i zabavom izriču vrlo ozbiljne kritike na račun vlastodržaca, kao i svojih sumještana.

Slojevitost običaja ogleda se i u nazivima običaja u hrvatskom jeziku. Naš jezik poznaje više naziva za taj period maskiranja: karneval, poklade, mesopust i fašnik. Ti su nazivi većinom izvedeni iz riječi čije se značenje vezuje uz uzimanje nemesnih i nemasnih jela, takozvanih posnih jela, ali se isto tako korijeni starih riječi vezuju i uz plodnost. Tako npr. karneval ima korijen u latinskom, odnosno kasnije talijanskom jeziku i dolazi od naziva za posljednju, bezmesnu nedjelju uskrsnog posta carnelevare, što znači „maknuti meso“. Riječ poklade dolazi od nestalog slavenskoga glagola klasti, kladem, a jedno od značenja je i „vaditi jelo iz tanjura“. Fašnik je pak izvedenica iz njemačkoga, gdje se riječ može tumačiti kao izvedenica iz fasten, što znači „postiti“ i feseln ili „biti plodan“.

Poklade su pomična svetkovina promjenjive dužine trajanja. Ta se nestalnost vezuje uz kršćanski blagdan Uskrs, koji je i sam pomični blagdan te ga kršćani ne slave svake godine istoga datuma. U hrvatskim krajevima nije jednako trajanje niti samih pokladnih ophoda i zabava, kao ni vrijeme spaljivanja pokladne lutke na kraju ludovanja.

Buše

Buše iz Baranje obilaze pokladnim ponedjeljkom i utorkom svoje mjesto. Strašne buše, kako ih nazivaju, imaju na glavi masku: krpu – izrađenu od komada platna s crnim izrezima za oči i usta, ili larfu – drvenu obrazinu na kojoj su pričvršćeni životinjski rogovi. Usto su buše nosile drveni štap i pravile buku zvonom. O zvončarima iz Kastavštine i o bušama predaja kaže kako su da bi istjerali Turke odjenuli životinjske kože i maske, te ih uz buku istjerali.

Prateći likovi i pokladna lutka

U svakim je pokladnim događanjima neizostavna i lutka koja na kraju biva osuđena i spaljena. Ta lutka u nekim krajevima nosi naziv kao i čitavo razdoblje o kojem je ovdje riječ: poklad, pust, krnoval, na primjer, ili se naziva muškim imenima: Mate, Jure i slično. Načini na koji lutka završava svoj pokladni život su zaista raznoliki. Nakon obrednog suđenja u kojem se navode svi njezini grijesi iz prošle godine, slamnata lutka se može spaliti. Ponekad se odjeća čuva za narednu godinu, a ponekad ne. Može ju se i objesiti ili utopiti.

Karneval je razdoblje u kojem je u izokrenutom redu stvari moguće ono što nije moguće u svakodnevnom životu. Pod krinkom svatko može postati netko drugi. U pokladama su ruganje, smijeh i zabava isprepleteni s nekim davnim magijskim vjerovanjima. Hrvatski pokladni običaji obiluju lokalnim raznolikostima. Neki su zadržali mnoge elemente iz starine, neki se mijenjaju znatno brže, ovisno o sadašnjim prilikama i ljudima koji u njima sudjeluju.

Članak je iz 42. broja časopisa Drvo znanja, autorica Željka Jelavić.

vrh