Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača jedan je od najznačajnijih dana Ujedinjenih naroda (UN) za razvijanje i jačanje svijesti i djelovanje na globalnoj razini u svrhu zaštite i očuvanja ozonskog omotača. Obilježava se svake godine 16. rujna na dan kada je 1987. godine usvojen Montrealski protokol o tvarima koje onečišćuju i oštećuju ozonski omotač. Ozon u atmosferi se nalazi u troposferi i stratosferi. U svakom od tih dijelova atmosfere posve različito utječe na život na Zemlji.
U atmosferi ozon nastaje kemijskim procesima pod utjecajem Sunčevih zraka. U stratosferi taj proces započinje molekulom kisika koju razbijaju Sunčeve ultraljubičaste zrake, pri čemu nastaju dva atoma kisika. Svaki atom kisika spaja se s jednom molekulom kisika i time nastaje molekula ozona. Iako čini sveukupno samo 0,001 % zraka, njegova je uloga u Zemljinoj atmosferi ključna.
Ozon se nalazi u dvama slojevima Zemljine atmosfere. U troposferi se nalazi 10 % ozona, a najveći dio ozona (oko 90 %) nalazi se u stratosferi na 20 do 50 kilometara nadmorske visine i poznat je pod nazivom ozonski omotač. Taj plinoviti štit oko Zemlje pruža našemu planetu zaštitu od štetnoga dijela Sunčevih zraka i čuva sav život našega planeta.
Znanstvenici su još 70-ih godina otkrili da je sloj ozonskoga omotača sve tanji u području iznad Južnoga pola. Ta promjena u ozonskome omotaču označena je kao ozonska rupa i zaključeno je da na njezino povećanje utječe prisutnost nekih štetnih plinova u atmosferi (primjerice, freona CFC 11 i CFC 12). Tih je štetnih plinova nekad bilo u rashladnim uređajima, bocama spreja, aparatima za gašenje požara itd.
U našoj školi smo prigodno obilježili ovaj značajni dan uređenjem panoa ispred učionice Prirode, Biologije i Kemije.
Saša Musa
