Prvi se put taj dan obilježio 1931. tijekom konvencije ekologa u Firenci kako bi se upozorilo na ugrožene životinja, a prerastao je u događaj posvećen svim životinjama. Udruge za zaštitu životinja diljem svijeta obilježavaju taj dan kako bi upozorile ljude na probleme životinja te ih potaknule na razmišljanje o svojem odnosu prema njima. Po podacima svjetskih organizacija, svaki dan nestanu stotine životinjskih vrsta, a najugroženije su morske kornjače, gorile, pande, slonovi, kitovi, tigrovi... Životinje uglavnom ugrožava čovjek. U svijetu je poznato oko 1,9 milijuna vrsta, a pretpostavlja se da ih je gotovo stotinu puta više. Zbog posebnoga zemljopisnog položaja, na razmeđi nekoliko biogeografskih regija te karakterističnih klimatskih i geomorfoloških uvjeta, Hrvatska je jedna od najbogatijih europskih zemalja po biološkoj raznolikosti.

Ugrožene vrste

Velika raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta te znatnim udjelom endema. U Hrvatskoj je danas poznato 38.000 vrsta, a pretpostavlja se da je taj broj znatno veći, od 50.000 do više od 100.000, ističu u Državnom zavodu za zaštitu prirode. Primjerice, u posljednjih nekoliko godina registrirano je 199 novih svojta kopnenih beskralježnjaka, 205 slatkovodnih i 20 svojta morskih beskralježnjaka. Otkrivene su i tri za znanost potpuno nove vrste riba. U Ministarstvu kulture drže kako to pokazuje da je stvarna bioraznolikost u Hrvatskoj mnogo veća nego što pokazuju službeni podatci. U Hrvatskoj obitava velik broj životinjskih svojta ugroženih u Europi, što je povezano s očuvanim staništima. Po podacima Državnog zavoda za zaštitu prirode, ugrožene su svojte kralježnjaka, leptira, vretenaca, špiljske faune, obalčara i trčaka. Na temelju Zakona o zaštiti prirode divlje vrste proglašavaju se strogo zaštićenima i zaštićenima zbog njihove ugroženosti i međunarodnih ugovora koje je Hrvatska potpisala. Kršenje zakona kažnjivo je od tisuću do milijun kuna.

Zaštićene vrste

U Hrvatskoj je strogo zaštićen velik broj vrsta iz skupine sisavaca, poput vuka i risa, sve vrste šišmiša, dvije vrste dupina u Jadranu, te sve vrste dupina i kitova koji se u njemu slučajno zateknu, zatim velik broj ptica, gmazova, kornjača, vodozemaca, slatkovodnih i morskih riba, obalčara, trčaka, leptira i vretenaca.