preskoči na sadržaj

Osnovna škola "Dr. Franjo Tuđman" Beli Manastir

Login

Aktivacija mTokena

Upute za mToken portal

"Mravci - znalci"

 

Priručnik za pomoćnike u nastavi  za rad s djecom s teškoćama u razvoju

Priloženi dokumenti:
Ucimo zajedno.pdf

 

Kampanja za zaustavljanje seksualnog nasilja nad djecom

Raspored zvona 2023./24.

1. sat

8:00-8:45

13:30-14:15

2. sat

8:50-9:35

14:20-15:05

3. sat

 9:45-10:30

15:15-16:00

4. sat

10:40-11:25

16:05-16:50

5. sat

11:30-12:15

16:55-17:40

6. sat

12:20-13:05

17:45-18:30

 

Priloženi dokumenti:
19 dec.pdf

Naš YouTube kanal

 

Upisi u srednju školu

Upisi.hr

Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Dan grada Belog Manastira
Autor: Sarita Mišir, 10. 11. 2009.

I ove smo godine obilježili Dan grada u našoj školi.


Učenici petih razreda imali su zadatak prikazati Beli Manastir. Rezultat njihovog rada vidljiv je odmah pri ulasku u školu - tematski panoi izrađeni na satima na vjeronauka.

Za sve koji govore njemčki jezik (i one koji bi ga htjeli znati), slobodno dođite i pogledajte što su učenici imali reći o svom gradu - na njemačkom jeziku.

 

A za sve nas, malo iz povijesti -pripremio vjeroučitelj Dejan Henčić:

 


O Belom Manastiru 

 
Zacijelo i prije svega zahvaljujući plodnu tlu i blagodatima klime, odavno je čovjek ostavljao tragove svog bivanja na ovim prostorima.
Grad B. Manastir nalazi se u Baranji. U srednjem vijeku, za vrijeme ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV. ( 1235.-1270.) podigao je ugarski palatin Moys de Daro 1227. Na svojem posjedu u mjestu Pel; samostan i obdario ga posjedima. Stoga se kasnije mjesto prozvalo Pel (ov) samostan. No pošto je 1918. Srbija prisvojila Baranju, promijenila je ime Pel Monostor u Beli Manastir. I dok prva riječ nema nikakve veze s bijel, bel, već je to slučajna sličnost, dotle je druga riječ posrbljena, što je bilo u suglasju s onim što su srpske vlasti spretno činile s prošlošću, kulturom, gospodarstvom i jezikom u Baranji.
Na lokalitetu B.Manastiru nekoć je stajlo rimsko utvrđenje Mons Aureus, o čemu učeni Salagije piše: "Mislim da je Mons Aureus ono brdo koje se nalazi kod Manastira, za koje velimo da su tragovi i rimskog naselja. I zaista ime Zlatnog brda odgovara tom mjestu. Ondje je boravila kohprta IV. Herkuleske legije pod zapovjednikom vođe Panonije" (De statu eccl. Pannnon., tom IV. ).
Poslije propasti Zapadnog Rimskog Carstva nastanili su prostor krajem IV. stoljeća Hrvati. Oni su pokršteni već u VIII. stoljeću i tako su ušli u područje zapadnoeuropske kulture. Krajem IX. stoljeća dolaze u Panonsku nizinu Mađari te nakon pokrštavanja stvaraju svoju državu. Mađari su s Hrvatima na prostoru Baranje (pa djelomice i samoga B.Manastira) razvijali visoki stupanj srednjoeuropske kulture, duhovnog života i gospodarstva. Sve to bjelodano potvrđuje da je Pelmonostor bio dio razvijenog materijalnog i duhovnog života u Baranji.
Samostan Svetog Mihovila pokraj utvrđenja Baranya, kako drži Fejer, bio je onaj samostan koji se spominje pod nazivom Monostor. Popis papinske desetine iz 1334. jasno spominje župu i župnika u Pelmonostoru, današnjem Belom Manastiru.
Humanizam s visoko razvijenim duhovnim i materijalnim životom prekida osmanska okupacija, nakon poraza ugarsko-hrvatske vojske na Mohačkom polju kolovoza 1526. Mnoga mjesta su porušena, pa tako nestaje i samostana i samoga mjesta Pelmonostor. Za vrijeme osmanske vlasti su se naselili pravoslavci, u prvom redu srpske narodnosti, dijelom kao izbjeglice, a dijelom u sastavu osmanskih postrojba.
Baranja, ali i prostor nekadašnjeg Pelmonostora bili su zahvaćeni i reformacijom pa je tako dosta pučanstva prihvatilo kalvinizam, u prvom redu pod jakim utjecajem Mihovila Starina i ostalih istomišljenika.
Oslobađanjem Baranje osmanske vlasti 1687. Vraća se život i u Pelmonostor. Već 1733. Nalazimo podatke o doduše malom broju pučana, dijelom katoličke, a dijelom pravoslavne vjeroispovjesti. Katolici su tada pripadali župi Luč. No 1738. imao je Monostor drvenu crkvicu od pletera i blata posvećenu Svetom Martinu biskupu. Broj duša je bio 165 ili 30 oženjena parova. Imali su učitelja Ivana Honstora, što je za slična mjesta bila rijetkost u ona vremena. No njegovu nazočnost treba zahvaliti naseljavanju Nijemaca koji su unosili dijelove zapadne kulture u mjesta u koja su se naseljavali. Kada je pečuški biskup Klimo, posjetio 1757. Monostor (B.Manastir), pohvalio je njemački narod koji se počeo doseljavati početkom XVIII. stoljeća. Monostor je već tada brojao 406 duša ili 80 oženjenih parova. Za vrijeme vizitacije župe Branjin Vrh (1782.), kojoj je tada pripadao Monostor, zabilježeno je da je filijalna crkva u Monostoru podignuta prije osam godina, iz čvrstog materijala, te posvećena Svetom Martinu. Učitelj koji je ovdje boravio znao se Filip Trischler, star 45 godina, dobar u školi i dobar orguljaš. Prigodom blagoslova crkve 1774. izvojeno je zemljište za novo groblje, budući da se staro nalazilo oko crkve, što je bilo nezgodno.
Konačno je Monostor 1852. Postao samostalom župom, već sljedeće godine sagradio župski dom, što je bio znak velikog razvoja mjesta. Dobivanjem župe, škole, željezničke pruge, ceste, pošte, i drugih pratećih objekata Monostor je prerastao ostala mjesta u Baranji i pučanstvom i značenjem te postao središtem južnog dijela zemljopisne pokrajine Baranja.
U mjestu su živjeli Hrvati,Mađari, Nijemci, i Srbi kao važne narodne skupine.
Možda je vrijedno pripomenuti jedan bitan podatak, a značajno je i to što je Baranja bila od doseljavanja Hrvata (kraj VI. stoljeća) hrvatsko kulturno i etničko područje, a od 1102. U personalnoj uniji hrvatsko-ugarske državne zajednice, a nikada nije bila dio srpskog područja.
 
 
crkva Sv. Martina - ovako je nekad bilo

Sv. Martin, biskup

Rođen je u Panoniji oko godine 316. Nakon krštenja se odrekao vojničke službe, osnovao samostan u Ligugeu u Francuskoj i živio monaškim životom. Kasnije je postao svećenikom i izabran je za biskupa Toursa. Istakao se primjerom dobra pastira i zaštitnikom siromaha. Umro je 397. godine.
vrh




[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju